Hrvatska stranka prava 1861.

đ a p i ć i t i s,

Klub "Pravaši" - drugi skup - 23. svibnja 2009. godine - 11 sati - caffe bar Potepuh, Opatovina bb, Zagreb

Kontakt: 0955395652

pravasi@net.hr

Vjesnik: 16. 5. 2000.
Paraga traži preimenovanje zagrebačkog Trga maršala Tita
ZAGREB, 15. svibnja – Izaslanstvo Hrvatske stranke prava (HSP) 1861 na čelu s predsjednikom stranke Dobroslavom Paragom, na konferenciji za novinare u ponedjeljak na zagrebačkome Trgu maršala Tita istaknulo je zahtjev za preimenovanjem toga trga koji, smatra Paraga, nosi ime »jugoslavenskoga diktatora, komunističkoga tiranina i zločinca«.
Predsjednik HSP 1861 nedopustivim je ocijenio prijedlog da zagrebačka Skupština Trgu hrvatskih velikana vrati ime Trga žrtava fašizma, a da s druge strane jedan od najljepših zagrebačkih trgova »grdi imenom jednoga od najokrutnijih diktatora 20. stoljeća pod izgovorom zasluga Hrvatske u antifašističkoj borbi«.
Ističući da ne opravdava ustaške zločine iz vremena NDH, Dobroslav Paraga je ustvrdio da je komunistička vlast pogubila »barem pet puta više ljudi od ustaša«, posebno istaknuvši masovna pogubljenja desetak tisuća Zagrepčana bez sudskih postupaka nakon ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945. godine »Svi ti zločini odobreni su i "amenovani" u tadašnjemu Centralnom komitetu KPJ na čelu s Josipom Brozom Titom«, dodao je Paraga.
»Ako zagrebačka Skupština vrati ime Trg žrtava fašizma, a ne skine sramotu s ovoga trga i ne proglasi ga Trgom žrtava komunizma, vijećnici će izdati svoj grad, njegovu povijest i njegove sadašnje i buduće naraštaje«, ocijenio je Dobroslav Paraga. (Hina)

Vjesnik: 03. 11. 2001.
Paraga predlaže osnivanje ureda za ispitivanje zločina komunizma
Provjeru bi trebali proći predsjednici Republike, Vlade i Sabora, ministri, saborski zastupnici, članovi Vrhovnog i Ustavnog suda, državni odvjetnici, direktori HRT-a i Hine te članovi Savjeta Hrvatske narodne banke, drži Paraga

ZAGREB, 2. studenog - Hrvatska stranka prava 1861 nedavno je podnijela Vladi i Hrvatskorn saboru inicijativu za osnivanje ureda za ispitivanje zločina komunizma. Kako je u petak na konferenciji za novinare rekao predsjednik stranke Dobroslav Paraga, radi moralne obnove hrvatskog društva iz državnih službi treba udaljiti sve koji su organiizirali i vodili montirane političke procese ili surađivali s tajnom policijom.

“Provjeru bi trebali proći predsjednici Republike, Vlade i Sabora, ministri, saborski zastupnici, članovi Vrhovnog i Ustavnog suda, državni odvjetnici, direktori HRT-a i Hine te članovi Savjeta Hrvatske narodne banke. Mnogi nositelji represije koji su gazili ljudska prava su i danas u politici, sudstvu i tajnim službama te svojim djelovanjem nanose štetu razvoju demokracije u Hrvatskoj”, rekao je Paraga.

Paraga je iznio i pojedinosti prijedloga izmjene Zakona o kaznenom postupku koji je HSP 1861 podnio Saboru nakon nedavnog sukoba MUP-a i Državnog odvjetništva u vezi s istragom o financijskoj pronevjeri PDV-a. Njime se predlaže da Državno odvjetništvo surađuje sa MUP-om tokom istrage i pri podnošenju kaznene prijave, te da bude obaviješteno o nečijem uhićenju.

Komentirajuei polaganje vijenaca Vlade, Sabora i Ureda Predsjednika na grob Franje Tuđmana na dan Svih svetih, Paraga je rekao da se time, unatoč izjavama o detuđmanizaciji, stvara kult njegove ličnosti, što je anakronizam i protivno razvoju demokracije.

Vjesnik: 30. 11. 2001.
Paraga: Kazne za pokolje Hrvata u Sloveniji
ZAGREB, 29. studenoga - U povodu Vladine najave da će biti procesuirani ratni zločini počinjeni neposredno nakon II. svjetskog rata Dobroslav Paraga, predsjednik HSP 1861, održao je u četvrtak konferenciju za novinare na kojoj su gostovali slovenski istraživači partizanskih ratnih zločina, Stanko Novak i Dragutin Šafarić. Paraga je rekao kako njegova stranka želi da odgovorni za pokolje Hrvata u Sloveniji 1945., koji su još živi, budu primjereno kažnjeni, jer ratni zločin nikad ne zastarijeva. Predsjednik HSP 1861 je najavio i inicijativu svoje stranke da se tijela svih pogubljenih vojnika NDH i civila, koja se nalaze u slovenskim masovnim grobnicama, prenesu u Hrvatsku i dostojanstveno pokopaju. Stanko Novak, dugogodišnji istraživač partizanskih ratnih zločina, govorio je o 200 dosad službeno neistraženih jama u dolini Sveti Janez u blizini Slovenskih Konjica. Novak - koji tvrdi da ga slovenske vlasti sustavno maltretiraju zbog upornog inzistiranja da se otkrije istina o slovenskim stratištima - kaže da su te jame, njih 200, zapravo bivši rudnici crnog ugljena i srebra u kojima su kosti desetak tisuća Hrvata, ponajviše djece, te Nijemaca i Kozaka.

Vjesnik: 28. 07. 2004.
TUĐMANU NIJE MJESTO NA MARKOVOM TRGU
(…)Hrvatska javnost uopće nije obaviještena, premda su neke hrvatske parlamentarne stranke tomu događaju nazočile, da je parlamentarna većina u Europskom parlamentu, grupa europskih konzervativnih stranaka, donijela na svojem Kongresu Europske narodne stranke od 4. do 5. veljače ove, 2004. godine proglas pod nazivom «Osuda totalitarnog komunizma» Tom rezolucijom europski demokrati urbi et orbi poručuju članicama Europske Unije i svijetu da je svaka bivša europska komunistička zemlja, uključujući i Hrvatsku, dužna «osudit zločine komunizma», «uzeti u zaštitu žrtve komunizma», da svaka bivša komunistička zemlja u Europi osnuje «državni ured za dokumentiranje zločina komunizma», «da se osnuje muzej o totalitarnom komunizmu», «da se ukinu trgovi, avenije i ulice koje nose nazive komunističkih zločinaca, i da se u svakom glavnom gradu bivše komunističke republike imenuje «Trg žrtava komunizma». Podsjećam da je prije četiri godine, u svibnju 2000. godine, Hrvatska stranka prava 1861. pokrenula inicijativu da se jedan od reprezentativnih zagrebačkih trgova imenuje i trgom žrtava komunizma i da se Josipu Brozu Titu, komunističkom tiraninu, jugoslavenskom diktatoru koji je nad hrvatskim narodom 1945. zapovijedio i dao počiniti genocid, da mu se oduzme titula počasnog građanina grada Zagreba i ukine naziv najljepšega zagrebačkog trga po njemu /»Trg maršala Tita»/, ali odgovora nema. (…) U svakom slučaju, Republika Hrvatska, koja teži priključenju u EU, trebala bi slijediti demokratske tradicije Europske Unije u pogledu odbacivanja naslijeđa totalitarizma i komunizma, ukinuti Trg maršala Tita, (…), ali i imenovati trg žrtava Titova komunizma na sadašnjem Trgu maršala Tita ili na nekom drugom primjerenom mjestu u središtu Zagreba.» («Vjesnik », 28.7.2004. «Tuđmanu nije mjesto na Markovu trgu», predsjednik HSP 1861.)

1. Strah i plaća, te dvie staze, koje vode k srdcu ljudskomu, niti su stalne ni vriedne za dobru stvar, ni u vlasti Stranke prava. S toga ovoj stranki ne ostaje nego raditi upućivanjem, podučavanjem.

2. Narod hrvatski, u duhovnim obrazovanju bilo zanemaren, bilo pokvaren, bilo zasukan, najvećima drži do dobra tjelesnoga. Tu treba narod naučiti, da se do tjelesnoga dobra ne dolazi van kroz dobro duhovno, kroz slobodu i prosvjetljenje.

3. Priprava k slobodi i prosvjetljenju jest: radnja, štednja i sloga.

4. Za ganuti narod na radnju i štednju, u današnjim okolnostima, hoće se uztrpljenja u naučanju, dobra izgleda, i nada sve izkustvenih dokaza, spojenih s naučenjem.

5. Za sklonuti narod na slogu, treba mu pokazati na složnu i nesložnu obitelj, zadrugu, obćinu. To on sve razumi. Kada se tu osvjedoči o blagoslovu sloge i prokletstvu nesloge, valja ga uputiti, da narod naprama narodu stoji u veliko, kako u malo obitelj napram obiteli, i t. d. Napokon, predočiti mu iz poviesti i života veličanstveno složnih i nesreću nesložnih naroda.

6. Siromaštvo i progonstvo zasadiše u srdcu naroda zloću, po kojoj se jedni vesele nad nesrećom drugih, ili barem ne mare za nevolju drugih. To se zlo ne da drugčije izkorieniti, već učeć riečju i primjerima, da se sreća i nesreća jednoga sina domovine od dana do dana pruža i na sve ostale, i zato da svako domaće zlo ticalo se ono neposredno koga mu drago, svatko ima smatrati za svoje osobno dobro.

7. Narod hrvatski, toliko vjekova varan i trven, izgubio je vjeru u sve one, koji jesu ili se drže nad njim. Stranka prava ima nada sve svojim ponašanjem razložnu vjeru u narodu probuditi i na pravo mjesto dovesti.

8. Seljačtvo i najniže gradjanstvo na jednoj, a svi ostali staleži na drugoj strani, u Hrvatskoj su dva neprijateljna življa. Nijedan taj živalj o sebi ne može ništa; oba složna svemoguća su. Stranka će prava sljubiti i ta dva velika življa i njihove sve diele, ako se svojski zauzme, da, odbaciv iz svih staleža nečiste ljude, iz pravih muževa svih staleža splete jedan vienac za slavu, složi jednu vojsku prosvjetljenja i napredka za obranu domovine.

9. U nardou hrvatskom, u cjelosti, ima srdca neraztrovana i uma nesmućena, ter s toga moći je ovaj narod iskrenim i ljubeznim podučavanjem na dobor ganuti.

10. Pravica i nepodmitljivost, to su najače poluge u narodu hrvatskom.

11. Uz pravicu i nepodmitljivost, u narodu hrvatskom najvećma vriedi uljudnost, iskrena prijaznost.

12. Stranka prava ima narodu pokazat i učitelje, i uzrok, netemeljnsot, i posljedice nauka, koji hoće da su Hrvati narod malešan i preslab. U tu svrhu služi povjestnička i po narodnosti današnja Hrvatska prispodobljena s drugim državama.

13. Stranka prava ima narod podučiti, da je vjera stvar duševnosti; da se po vjeri ne dieli nijedan narod; da vjera mora biti slobodna tako, da se ne smi nitko u ničiju dirat ni svoju drugomu namećati; da narod, različan vjerom nu jedan narodnošću i domovinom, ima biti jedan i u sreći i slobodi, i da dosadanja te struke nesloga u Hrvatskoj dobro služi samo neprijateljima.

14. Tko je na mjestu da može narodu koristiti, neka to mjesto hotice ne pušća, osim za drugo još pogodnije. Drugačije dobra stvar izgubila bi jednoga radnika, a namjetso njega dobila bi neprijatljea svojega.

15. Drugovati, razgovarati se s ljudi neizgubljenim, dobro je svagdje, a gdje narod čita malo, ili ne čita nimalo, ono je upravo potrebno.

16. U pogledu drugovanja budi sveto načelo: viši time što druguje s nižim, uzvisuje sebe i pokazuje svoju plemenitost.

17. Buduć je ljudi lakoumnih, prevrtljivih i naručenih, ne ima se bez dovoljno dokaza vjerovati ni povjerenje davati.

18. Ljude, koji traže samo svoju korist ili razkoš, pod ništo ne primati u stranku i za ništo ne zanašati se za njih, osim ako je temeljita nada, da će se popraviti, i ako svojski o tome rade, bez da su budi čim osim osvjedočenja na to primorani. Ovakovi ne samo nisu za pravu radnju, ne samo da ne mogu koristiti dobroj stvari, nego će je svakomu za svaku plaću izdati.

19. Poznati ljude do kojih puk drži, i uzroke s kojih drži. Ako je uzrokom bogatstvo ili vlast ili to oboje, za one ljude ne treba brinuti se; nu ne valja ni odbijati ih, osim ako ne imaju drugu vriednost. Puk za njih iskreno ne mari; u potaji mrzi njih i one, koji su s njima, te će ih prvom zgodom ostaviti, pače i udariti će proti njima.

20. S ljudima, do kojih puk drži poradi njihove pravice, krjeposti, pameti, s takvim treba drugovati, te ih upućivati.

21. Protivnicima ne kazivati o svojoj težnji i radnji ni istinu ni neistinu. Ova je nedostojna i valjanih muževa i vriedne stranke, a ona škodi kod zlih ljudi, težnju i radnju stranke dokriva njezin program.

22. Ne vikati, ne groziti se. To je i proti ugladjenosti i proti napredovanju dobre stvari. Time se neprijatelji opominju i razjaruju, te prieče dobra djela.

23. Ne okrivljavati ljude kao takove, ili ljude vlade, nego sve pripisivati sustavu, i onim, koji su ga uveli ili ga brane.

24. Narodu ništa ne obećavati, dok mu ne možeš dati, i opominjati ga, neka pazi na one, koji mu obećavaju.

25. Narod uputiti, neka se u svojim stvarima ne zanaša za pojedine ljude, neka se od pojedinih ljudi ničemu ne nada, nego neka sam upravlja svoje velike stvari, i neka nastoji, da uzmogne on sam sebi davati.

26. Svakom prilikom nastojati iz rieči, djela i naravi stvari poznati te narodu odkriti svoje domaće i izvanjske prijatelje i neprijatelje, i obojih težnje i sredstva.

27. Narod uputiti, da mu nikakav sabor ne može pomoći, dok tudjinci ne opaze, da je narod složan s onim zastupnicima u saboru, koji rade o sreći narodu.

28. Svaki član Stranke prava ima nastojati, da se usavrši u kojoj struki državna života. Ako kojemu to nije moguće, on neka gleda poznati mane, težkoće i želje kojega staleža, te način, kojim bi im se dalo pomoći.

29. Dobro ponašanje, triezno življenje, medjusobno prijateljstvo, razločno štovanje, razumna priklonost naprama vriednim i poštenim osobama, to su biljegi, po kojima se trebaju odlikovati članovi Stranke prava.

30. Koji član Stranke prava podpuno prouči i upotrebi ovaj obćeniti naputak, on će u preriedkim slučajevima trebati naputak o pojedinostima

Vrijeme sastanka: 15. 04. 2009. sa početkom u 12 sati

Mjesto sastanka: Zagreb, Slovenska 21 - prostorije HVIDR-e

Kontakt: pravasi@net.hr

da je narod hrvatski, stoljećima varan izgubio vjeru u sve one koji se drže nad njim te da Stranka prava ima nada sve svojim ponašanjem razložnu vjeru u narodu probuditi, i na pravo mjesto dovesti,

Pravica i nepodmitljivost, to su najjače poluge u narodu hrvatskom,

Stranka prava ima narod podučiti, da je vjera stvar duševnosti, da se po vjeri ne dijeli nijedan narod, da narod različan vjerom, no jedan narodnošću i domovinom, ima biti jedan i u sreći i slobodi, i da dosadašnja nesloga, dobro služi samo neprijateljima naroda,

Ljude, koji traže samo svoju korist, ili raskoš, nipošto ne primati u stranku, ovakovi ne samo nisu za pravu radnju, ne samo ne mogu koristiti dobroj stvari, nego oni će ju svakome za plaću izdati,

Narodu ništa ne obećavati, dok mu ne možeš dati i opominjati ga, neka pazi na one, koji mu obećavaju,

Svakom prilikom nastojati, iz riječi, djela i naravi stvari poznati te narodu otkriti njegove domaće i izvanjske prijatelje i neprijatelje, i obojih težnje i sredstva

Otac domovine zapisao je na koncu ovih pravaških Deset zapovijedi da "ako u vrijeme vaših praunuka u ovom narodu bude pedeset muževa, osvjedočenih o svetosti slobode i zauzetih za svoj narod - mi učinismo više nego li su svi agitatori ikada učinili."

Neki od poginulih ili nestalih u borbama za Vukovar: Robert Šilić, Mladen Amstrong, Žarko Manjkas, Zdravko Bezuk, Nikola Bogojević, Željko Delić, Zdravko Špalj-Papundek, Ante Šarić, Zoran Antunović, Anđelko Sakač, Tomislav Lesić, Dragan Granić, Vid Ivanić, Rudolf Vuković, Dragan Peša, Jean Michael Nicolier, Željko Herceg, Dubravko Rusek... Svako ime pojedinačno i svih njih zajedno obuhvaća ime HOS.

Pri povratku sa sastanka iz Mostara u Kruševu na punktu HVO-a na putu za Ljubuški je zapovjednik Blaž Kraljević ubijen sa svojom cijelom pratnjom. U pratnji Blaža Kraljevića bili su: Mario Medić, Šahdo Delić, Goran Čuljak, Rasim Krasniqi, Vinko Primorac, Ivan Granić, Osman Maksić i Marko Stjepanović. Kraljevićeva pratnja zasipana je iz 20 automatskih pušaka. Vodstvo HOS-a bilo je likvidirano.